|
|
ODJELJENJE ZA KLIMATOLOGIJU
|
Unutar sektora za meteorologiju RHMZ-a, djeluje odjeljenje klimatologije. Zadaci odjeljenja su unos i obrada meteoroloških podataka, izrada klimatoloških podloga i mišljenja za potrebe pravnih i fizičkih lica, izrada mjesečnih i godišnjih biltena te izrada klimatoloških pregleda i informacija za javnost. Ažuriranje i održavanje baze meteoroloških podataka Republičkog hidrometeorološkog zavoda Banja Luka.
|
|
|
Šta je klima?
|
pripremio Mladen Stojanović, dipl. geograf
Klima predstavlja prosječno stanje vremena posmatrano na širem prostoru duži vremenski period. Međutim savremena definicija opisuje klimu kao dinamičan sistem u kome učestvuju i jedan na drugog djeluju: atmosfera, hidrosfera, litosfera, biosfera i antroposfera.Svaki od pomenutih učesnika u klimatskom sistemu ima svoje zakonitosti i dinamiku , na koje djeluju druge komponente i tako ih mijenjaju.
Uticaj između atmosfere i hidrosfere u prvom redu okeana, je evidentan na svim geografskim širinama, ali je najintenzivniji na prostoru ekvatora . Promjene koje se dešavaju u atmosferi daleko se brže odvijaju od promjena koje su vezane za okeane. Razlog tome je višestruko veća masa okeana koja predstavlja ogroman rezervoar toplote i svojom inercijom ublažava i usporava atmosferske promjene.Okeani direktno utiču na količinu isparavanja u atmosferi, a intenzivno zagrijavanje utiče na količinu padavina, drugim riječima okeani bitno utiču na kružno kretanje vode u prirodi.
Litosfera –kameniti Zemnjin omotač predstavlja značajan klimatski faktor .Orografske ekspozicije ,procesi na zemljištu, vulkanske erupcije, pješčane oluje itd., aktivno utiču na promjene u atmosferi i hidrosferi.
Biosfera – biljni svijet ima ogroman značaj u određivanju klimatskih karakteristika nekog područja.Smanjuje dnevno i godišnje kolebanje temperature vazduha, povećava isparavanje,što utiče na povećanje vlažnosti u šumama. Šumski kompleksi smanjuju brzinu vjetra i utiču na povećanje količine padavina.
Antropogeni faktor predstavlja značajnu kariku u formiranju klimatskog tipa, kako na globalnom tako i na mikroklimatskom planu. Savremene tehnologije i enormna potrošnja fosilnih goriva uslovile su nagomilavanje ugljendioksida u atmosferi što je dovelo do negativnog uticaja efekta staklene bašte, odnosno porasta temperature vazduha na globalnom planu što će usloviti negativke pojave i izazvati značajne klimatske promjene na planeti Zemlji.
Obzirom da klima predstavlja prirodni resurs na kom se temelji koncepcija privrednog razvoja ljudskih zajednica širom svijeta, u izučavanju klimatskih karakteristika, i promjene klime na Zemlji angažuju se timovi stručnjaka koji ovaj fenomen prate i objašnjavaju. Prognoze klime pomoću objedinjenih numeričkih modela cirkulacije atmosfere i okeana sve su uspješnije.Sasvim je sigurno da će se u budućnosti praviti i primjenjivati sve bolji numerički modeli vremena i klime, a dobijeni rezultati biti pouzdaniji i primjenljiviji.
Zbog straha od poslijedica nepovratnih klimatskih promjena u mnogim zemljama svijeta proučavanje klime postaje strateško pitanje. Upravo zbog toga je borba protiv klimatskih promjena koje prouzrokuje savremeni čovjek svojim tehnologijama, predmet međunarodnih konvencija , programa i projekata , koji predlažu mjere za očuvanje postojeće klime i čovjekove životne sredine.
 |
|
|
|
